Predavači

Saradnik
mr Selman Repišti

Selman Repišti rođen je 26. 5. 1987. g. na Cetinju, Crna Gora.

Osnovnu i srednju školu (gimnaziju opšteg smjera) završio je u Kotoru, uz prosjek ocjena 5,00 i kao učenik generacije u osnovnoj školi. Studije Psihologije upisuje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, gdje u roku završava prvi i drugi ciklus 2009. i 2011. g., nakon čega stiče titule bachelora, odnosno mastera/magistra psihologije, uz prosjeke ocjena 9,68 i 9,40. Na osnovnim studijama bio je nagrađen kao jedan od četiri najbolja studenta Fakulteta. Trenutno pohađa interdisciplinarne doktorske studije ''Teorija savremene umjetnosti'' na Unvierzitetu Donja Gorica. 

Po okončanju osnovnih studija, započinje svoj naučno-stručni rad objavljujući originalne naučne radove, pregledne radove, studije slučaja i teorijske radove u regionalnim časopisima. Po završetku master studija, posvećuje četiri godine online kursevima koji pokrivaju širok dijapazon naučnih disciplina (psihologija, statistika/matematika, biologija, hemija, fizika, medicina, antropologija, sociologija, astronomija, ekonomija, filozofija, neuronauke...), a u konačnici uspješno završava preko 60 ovakvih programa, među kojima su i oni realizovani od strane eminentnih visokoškolskih institucija u svijetu.

Godine 2015. i 2016. saradnik je na nacionalnom projektu Temeljni razvojni miljokazi kao sredstvo stimuliranja razvoja predškolske djece (voditelj: doc. dr Joško Sindik, Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska). Projektne aktivnosti:

  • statistička analiza podataka uz psihometrijsku validaciju instrumenata i
  • pisanje i publikovanje naučnih radova.

Od 1. 4. 2018. godine pa do 31. 12. 2021. g. angažovan je kao istraživač-saradnik (research assistant), a kasnije i u svojstvu zamjenika glavnog istraživača (deputy principal investigator) na projektu Implementacija efikasne i isplative intervencije za pacijente sa psihotičnim poremećajima u zemljama jugoistočne Evrope sa nižim i srednjim dohotkom (https://cordis.europa.eu/project/id/779334), finansiranog od strane Evropske komisije u okviru programa Horizon2020 (glavni istraživač za Crnu Goru: prof. dr Lidija Injac Stevović, spec. psihijatrije). Projektne aktivnosti:

  • organizovanje fokus grupa i intervjua sa pacijentima, njihovim članovima porodica, kliničarima i donosiocima odluka
  • provođenje kvalitativnih analiza podataka prikupljenih na ovaj način
  • analiza politika (zakona, vodiča i sličnih dokumenata) u području mentalnog zdravlja u zemljama jugoistočne Evrope
  • podnošenje detaljnog izvještaja Evropskoj komisiji o analiziranim politikama mentalnog zdravlja u zemljama regiona
  • klinička procjena pacijenata, odnosno osoba sa dijagnozama iz psihotičnog spektra poremećaja (F20-F29, F31), uz pomoć psihološko-psihijatrijskog instrumentarijuma uobičajeno korištenog u zapadnim zemljama
  • psihometrijska validacija skala procjene i upitnika u području psihopatologije
  • unos podataka online i offline, kao i njihova obrada (univarijatna, bivarijatna i multivarijatna statistika)
  • prisustvo edukacijama, projektnim sastancima, i sedmičnim video-konferencijama organizovanim od strane voditelja projekta (Queen Mary University of London, Velika Britanija)
  • organizovanje i izvođenje edukacije iz područja psihometrije za partnere na projektu
  • prevođenje materijala sa engleskog na naš(e) jezik(e) i vice versa
  • sigurno čuvanje i redovno ažuriranje projektne dokumentacije, po međunarodnim standardima medicinske struke i
  • priprema i objavljivanje naučnih članaka u oblasti psihopatologije i psihijatrije.

Selman Repišti je autor monografije Psihologija ličnosti: Teorija i empirija (tri izdanja, 2015, 2016. i 2023. godine), potom praktičnog priručnika Lov na poslovni uspjeh (2013. g), zatim Malog leksikona neuropsihologije (2021. g), kao i koautor monografije Psihotični poremećaji u Crnoj Gori: Rezultati IMPULSE studije (2021. g).

Takođe, autor je i koautor 58 naučnih i stručnih radova (H-indeks = 7 i i10-indeks = 3, na dan 21. 4. 2024. g.) u nacionalnim, regionalnim i internacionalnim naučno-stručnim žurnalima:

 

Autor je ili koautor više instrumenata (skala, upitnika, inventara), prevashodno u oblasti psihologije ličnosti, psihopatologije i organizacijske psihologije.

Završio je prvi stepen edukacije iz kognitivno-bihevioralne terapije (april 2010 - mart 2011), te participirao u različitim seminarima, radionicama i obukama - ''Forenzička psihologija'' (24-26. 9. 2010), ''Osnove kognitivno-bihevioralne terapije sa djecom i adolescentima'' (20. 3. 2010) i ''Osnovi psihodrame i teorija uloga'' (6. 12. 2008). Takođe je završio obuku iz primjene psihosocijalne intervencije DIALOG+, namijenjene osobama sa dijagnozom iz psihotičnog spektra poremećaja (2019) i procjene primjene ove intervencije od strane kliničara (2021). 

 

Aktivno je učestvovao na sljedećim naučno-stručnim skupovima: ''20. dani Ramira i Zorana Bujasa'' (7-9. 4. 2011), ''Drugi sarajevski dani psihologije'' (20-21. 4. 2012) i ''Treći sarajevski dani psihologije'' (25-26. 4. 2014).

 

Napisao je i preko 50 naučno-popularnih članaka, poglavito u području pozitivne psihologije i mentalnog zdravlja (Medical CG, Mensa BiH, dnevno.ba...), među kojima su: 

  • Repišti, S. (2023). Pušenje i karakteristike ličnosti (Smoking habits and personality traits). Medical CG, 14(171), 54-55.
  • Repišti, S. (2023). Neurobiološke osnove intelektualnih sposobnosti. Medical CG, 13(161), 62-63.
  • Repišti, S. (2023). Meteorološka psihologija: Jesu li vremenski uslovi zaista povezani sa raspoloženjem (Meteorological psychology: Do weather conditions really correlate with our mood?). Medical CG, 13(156), 56-57.
  • Repišti, S. (2023). Uloga i funkcije malog mozga u svjetlu rezultata novih studija (The role and functions of the cerebellum in light of the findings of some new studies). Medical CG, 13(154), 64-65.

  • Repišti, S. i Injac Stevović, L. (2023). Neuropsihijatrijski aspekt post-COVID-19 sindroma: Klinička zapažanja i rezultati istraživanja (Neuropsychiatric aspects of the post-COVID-19 syndrome: Clinical observations and study fundings). Medical CG, 14(168), 56-57.

  • Repišti, S. (2023). Profesionalno sagrorijevanje medicinskih radnika (Burnout among medical staff). Medical CG, 14(167), 14-15.

  • Repišti, S. (2023). Mali podsjetnik iz biomedicinske statistike (A little reminder about biomedical statistics), Medical CG, 14(165), 62-63.

  • Repišti, S. (2022). Mentalni poremećaji iz ''kolekcije jesen-zima'': sezonski afektivni poremećaj (Mental health disorders from the ''fall-winter collection'': seasonal affective disorder). Medical CG, 13(162), 56-57.

  • Repišti, S. (2022). Neuropatološki aspekti shizofrenije (Neuropathological aspects of schizophrenia). Medical CG, 13(157), 58-59.

  • Repišti, S. (2022). ''Optimistička pristrasnost'' kao prijetnja zdravlju tokom pandemije koronavirusa (''Optimistic bias'' as a threat to health during the Coronavirus pandemic). Medical CG, 13(155), 70-71.

  • Repišti, S. (2022). Psihobiologija i higijena spavanja: Šta smo do sada naučili (Psychobiology of sleep and sleep hygiene: What have we learned so far?). Medical CG, 13(153), 66-67.

Član je Naučne mreže Crne Gore, Globalne asocijacije psihijatara (Global Psychiatric Association) i Udruženja online edukatora (UONEDU). Recenzent je u nekoliko internacionalnih žurnala, među ostalima i onih iz grupe Frontiers.

Glavna područja njegovih profesionalnih interesovanja su: psihologija ličnosti, psihopatologija i psihijatrija, neuropsihologija, klinička psihologija, statistika u društvenim naukama i psihometrija

Bavi se i spisateljskim radom. Piše poeziju (ciklus pjesama - ''Stilske vježbe u poeziji'', ''Der Spiegel'', ''Tišina'', ''Triptih ćudoređa'', ''Vila od Splita'', ''Mahagoni gejša'', ''Sarajevski spleen'', ''Sonetni vijenac''...), kratke priče (''Gradski fantom'', ''Frižider'', ''Hronos i njegov ponos'', ''Ben Sur Al-Zar'', ''Neugodno blaženstvo samovanja'', ''Mek kao lijek'', ''Brushalter'', ''Jedan sunčan dan'', ''Metuzalem'', ''Čilska šalitra''...) putopisnu prozu (''Putopis iz Abu Dhabija, crnog bisera što blista pod skokovima gazela'', ''Arabija - kasom jednogrbe deve'', ''Jugoazija'', ''Azija - oaza iza devet žutih zastora''), te eseje i slične forme (''O kratkoj priči: prilog teoriji književnosti'', ''Prevođenje poezije - primjer sublimatorne poetike Williama Blakea'', ''Fado: prevedeni smisao ili osmišljavanje prevoda'', ''Ti, koja si o Indiji prozborila njom samom - omaž Vesni Krmpotić...), a autor je i jednog dramskog komada sa psihološko-psihijatrijskom tematikom (''Egzistencijalni namćor'').

Oženjen je i otac jednog petogodišnjaka.

mr Selman Repišti
Objavljeni radovi
  • Factor structure of the brief psychiatric rating scale-expanded among outpatients with psychotic disorders in five Southeast European countries: evidence for five factors
  • Časopis | Frontiers in Psychiatry
  • Izdavač | Frontiers Media S. A.
  • Država izdavača | Velika Britanija
  • Godina izdanja | 2023
  • Kategorija | K1
  • ISBN | https://doi.org/10.3389/fpsyt.2023.1207577
  • Ključne riječi | psihometrija, psihopatologija, psihijatrija, klinička procjena, mentalno zdravlje, poremećaji iz spektra psihoza
  • Napomena | IF = 4.7
  • Link | https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpsyt.2023.1207577/full
  • Psychometric Evaluation of the Farsi Version of the Surgical Anxiety Questionnaire
  • Časopis | Journal of PeriAnesthesia Nursing
  • Izdavač | Elsevier
  • Država izdavača | SAD
  • Godina izdanja | 2023
  • Kategorija | K1
  • ISBN | https://doi.org/10.1016/j.jopan.2023.03.003
  • Ključne riječi | preoperativna anksioznost, operativna anksioznost, pouzdanost, valjanost, operativni zahvati
  • Napomena | IF = 1.3
  • Link | https://www.jopan.org/article/S1089-9472(23)00121-1/fulltext
Učešće na konferencijama
  • Šesta konferencija Udruženja online edukatora (UONEDU): ''Position of Educators in Global Education''
  • 25. februar 2023. / Bosna i Hercegovina (konferencija je održana online)
  • Kako da edukator (o)drži korak sa globalnim trendovima u obrazovanju? / How can educators keep up with global trends in education?
  • Kategorija | K6
  • Ključne riječi | obrazovanje, globalizacija, kulturalni identitet, interkulturalnost, umreženost, education, globalization, cultural identity, interculturality, networking
  • Napomena | Sažetak Ne može se pogriješiti kada bi se tvrdilo da koncept globalnog obrazovanja nije dovoljno poznat na našem području. Proces globalizacije, prevashodno pojava socijalnog karaktera, odrazio se i na područje obrazovanja. Međutim, postavlja se ključno pitanje: ''Da li smo kao edukatori spremni adekvatno odgovoriti na izazove i zahtjeve globalnog obrazovanja?'' Savremeni edukatori, odnosno ''edukatori budućnosti'' trebali bi biti svjesni kulturalne raznolikosti pozadine učesnika obrazovnog procesa, njihove međuzavisnosti, te važnih socijalno-psiholoških imperativa poput: zaštite ljudskih prava, promocije koncepta socijalne pravde i poštivanja sistema vrijednosti drugih. Ne smije se zanemariti ni koncept održivog razvoja, kao ni globalno liderstvo koje može biti važan segment profesionalnog identiteta edukatora. Ovdje se ne iscrpljuje lista zahtjeva koji se stavljaju pred edukatore. Naime, oni takođe trebaju redovno pratiti savremene spoznaje u svojem i srodnim područjima, kao što trebaju raditi na razvoju i unapređenju informatičke pismenosti i kontinuirano usavršavati svoje vještine engleskog jezika. Abstract One cannot make a mistake if (s)he claims that the concept of global education is not well known in our region. The process of globalization, primarily a phenomenon of a social nature, also affected the field of education. However, a key question arises: "Are we as educators ready to respond adequately to the challenges and demands of global education?" Contemporary educators, or "educators of the future", should be aware of diverse cultural backgrounds of the participants in the educational process, their interdependence, and important social-psychological imperatives such as: protection of human rights, promotion of the concept of social justice and respect for the value system of others. The concept of sustainable development, as well as global leadership, which can be an important segment of an educator's professional identity, should not be ignored either. The list of demands placed on educators is not exhaustive at all. Namely, they should also regularly inform themselves on contemporary knowledge in their own and related fields, as well as work on the development and improvement of computer literacy and continuously improve their English language skills.